LABORATORIJ ZA

BIOLOGIJU KRALJEŠNJAKA

I ZAŠTITU PRIRODE

Home

Kralješnjaci

Zaštita prirode

Zaštićene vrste

Kopneni kralješnjaci

Upravljanje pr. populacijama

Ihtiologija

Mamalogija

Raznolikost faune RH

Zoologija III

Kalendar rokova

Obavijesti

glava kravosasa

Kralješnjaci
Vertebrata
krastaca u ruci

Iako brojem vrsta nisu dominantna skupina životinja na Zemlji, kralješnjaci su evolucijski najodvedenija skupina životinja. Te su se životinja prilagodile raznolikijim uvjetima života te posjeduju kompliciranije mehanizme samoodržanja od bilo koje druge životinjske skupine. Stoga ni ne čudi kako potkoljeno Vertebrata obuhvaća raznolike organizme vrlo složene anatomije, fiziologije, ekologije i etologije. Glavni cilj ovog kolegija jest upoznavanje studenata sa osnovama građe tijela svih redova kralješnjaka (pa čak i šire, svih skupina unutar koljena svitkovaca), načinima na koje su ti organizmi prilagođeni svojim okolišima i zajednicama, stupnjevima evolucijskog razvoja svitkovaca te raznolikošću prvenstveno hrvatske, a zatim i svjetske faune kralješnjaka.

Složenost i opsežnost gradiva ovog kolegija čine ga vrlo kompliciranim, a istovremeno i izuzetno zanimljivim. Naime, raznolikost i složenost planova građe kralješnjaka, načini kako su se pojedine vrste kralješnjaka prilagodile svim staništima na zemaljskoj kugli i kako su čak i najnegostoljubljivija staništa tijekom svog evolucijskog razvoja uspjele okrenuti u svoju korist studente biologije nikada ne ostavlja ravnodušnima, a biologe uvijek iznova zapanjuju i oduševljavaju. Naravno da svu raznolikost kralješnjaka, sva nevjerojatna rješenja i načine kako su opstali u svojim specifičnim staništima, kao i sve detalje njihova evolucijskog puta i divergencije nije moguće obuhvatiti samo jednim kolegijem. Međutim, ovaj kolegij, preko predavanja, praktikuma i terenske nastave, studentima pruža osnovna znanja o biologiji svih skupina kralješnjaka, bez čega nije moguće u potpunosti i dobro poznavati i razumjeti zoologiju. Nadalje, ovaj kolegij omogućuje upoznavanje s faunom kralješnjaka Hrvatske, biološkim značajkama pojedinih vrsta, njihovim staništima i stupnjem ugroženosti, što su znanja nužna za sve stručnjake koji će se baviti opisivanjem i zaštitom te važne, a istovremeno izuzetno ugrožene sastavnice hrvatske biološke raznolikosti.

     Nastavni plan          Literatura          Praktikum


Nastavni plan

1. PREDAVANJE: UVOD U ZOOLOGIJU VERTEBRATA

Sistematski položaj svitkovaca i njihova podjela; evolucijski nastanak svitkovaca; taksonomski odnosi i osnovne značajke pojedinih recentnih i fosilnih skupina kralješnjaka.

2. PREDAVANJE: DETERMINISTČKE ZNAČAJKE SVITKOVACA; BIOLOGIJA PLAŠTENJAKA I SVITKOGLAVACA

Osnovne anatomske značajke svitkovaca; ontogenetski razvoj; teorije evolucijskog nastanka svitkovaca; osnovna obilježja polusvitkovaca; taksonomska podjela i osnovne značajke plaštenjaka; sličnosti i razlike među plaštenjacima i ostalim svitkovcima; neotenija; građa tijela svitkoglavaca; razlike i sličnosti u građi tijela između svitkoglavaca i kralješnjaka; način života kopljače.

3. PREDAVANJE: BIOLOGIJA NAJSTARIJIH KRALJEŠNJAKA

Značajke najstarijih fosilnih kralješnjaka; sistematska podjela potkoljena Vertebrata; anatomska obilježja beščeljustih; građa i evolucijski razvoj ribolikih štitnjača; postanak recentnih beščeljustih; anatomske i fiziološke razlike između paklara i sljepulja; građa tijela, fiziologija i ekologija sljepulja; građa tijela, razvojni ciklus i način života paklara.

4. PREDAVANJE: EVOLUCIJSKI NASTANAK, GRAĐA TIJELA I FIZIOLOŠKI PROCESI HRSKAVIČNJAČA

Evolucijski nastanak prvih čeljustoustih kralješnjaka; taksonomski položaj hrskavičnjača; obilježja fosilnog razreda Placodermi; razlike između recentnih čeljustoustih i skupine Placodermi; anatomska obilježja i način života prečnousta; razvoj lubanje i oblici uzglobljenja donje čeljusti kod kralješnjaka; osmoregulacija hrskavičnjača, razmnožavanje oviparnih, ovoviviparnih i viviparnih vrsta.

5. PREDAVANJE: SISTEMATSKA PODJELA HRSKAVIČNJAČA

Sistematska podjela razreda Chondrichthyes; pregled skupina hrskavičnjača; značajke cjeloglavki.

6. PREDAVANJE: BIOLOGIJA KOŠTUNJAČA

Taksonomski položaj i evolucijski razvoj koštunjača; poznati podaci o izumrlom podrazredu Acanthodii; osnovne značajke koštunjača te razlozi njihove evolucijske uspješnosti; raznolikost koštunjača; građa tijela koštunjača; oblici ljusaka riba; načini kretanja koštunjača; osmoregulacija slatkovodnih i morskih vrsta; razmnožavanje koštunjača; otrovne ribe; podjela riba prema načinu prehrane; zonacija rijeka.

7. PREDAVANJE: MESOPERKE I DVODIHALICE. EKOLOGIJA RIBA

Taksonomski položaj i podjela riba mesoperki; evolucijski postanak mesoperki; značajke skupine Osteolepiformes; fosilni nalazi skupine Coeloacanthini te značajke recentnih latimerija; značajke fosilnih dvodihalica i obilježja njihove evolucije; recentne dvodihalice; uvod u ekologiju riba.

8. PREDAVANJE: BIOLOGIJA VODOZEMACA

Taksonomska podjela vodozemaca; evolucijski razvoj prvih terestričkih kralješnjaka; značajke skupina Osteolepiformes i Elpistostegidae; fosilni nalazi prvih terestričkih kralješnjaka; evolucijski razvoj tetrapodnih kralješnjaka; teorije o razvoju tetrapodnih udova; evolucija prijelaza kralješnjaka iz vode na kopno; značajke skupina Labyrinthodontia, Temnospondyli, Anthracosauria i Lepospondyli; brojnost recentnih vodozemaca; građa tijela vodozemaca; razmnožavanje i ličinački razvoj vodozemaca; neotenija; prilagodbe vodozemaca na ekstremne uvjete; značajke i raznolikost repaša, beznožaca i bezrepaca; raznolikost vodozemaca u Hrvatskoj; uzroci ugroženosti vodozemaca.

9. PREDAVANJE: TAKSONOMIJA, ANATOMIJA, EVOLUCIJA I RAZNOLIKOST GMAZOVA

Herpetologija; razlike između vodozemaca i gmazova; značajke Amniota; kleidoično jaje; taksonomski položaj i podjela gmazova; osnovne značajke anatomije gmazova; fosilni gmazovi; broj recentnih vrsta gmazova; značajke pojedinih skupina gmazova; raznolikost gmazova u Hrvatskoj.

10. PREDAVANJE: BIOLOGIJA PTICA

Evolucija ptica; fosilni nalazi ptica; značajke fosilnog roda Archeopteryx; teorije o postanku leta kod ptica; taksonomska podjela ptica; brojnost i raznolikost vrsta; prilagodbe za let; građa, uloge i tipovi pera; posebnosti građe tijela ptica; disanje ptica; tipovi leta; reproduktivne strategije

11. PREDAVANJE: MIGRACIJE PTICA

Uzroci migracija; načini orijentacije tijekom migracija; brzine i daljine migracija pojedinih vrsta; migracija crnokape grmuše.

12. PREDAVANJE: EVOLUCIJA, GRAĐA TIJELA I RAZNOLIKOST SISAVACA

Raznolikost sisavaca; evolucijski razvoj sisavaca; značajke fosilnih skupina sisavaca; obilježja građe tijela sisavaca; specifičnosti oblika i izmjene zubi kod sisavaca; razlikovne značajke pojedinih skupina; uloge i oblici posteljica; oblici maternica; oblici stopala i tipovi kretanja sisavaca; sistematska podjela i značajke pojedinih skupina sisavaca.

13. PREDAVANJE: SISAVCI U HRVATSKOJ. DOMESTIFIKACIJA

Raznolikost i brojnost sisavaca u Hrvatskoj; domestifikacija; domestificirane vrste.

povratak


Literatura

OBAVEZNA LITERATURA:

Pough F.H., Janis C.M. & Heiser J.B. (2009): Vertebrate Life, 8th ed., Prentice Hall

Young J.Z. (1981): The Life of Vertebrates, Clarendon Press, Oxford

Đulić B. (1973): Zoologija Vertebrata, I dio, Sveučilište u Zagrebu, 1973

Jardas I. (1996): Jadranska ihtiofauna, Školska knjiga, Zagreb

Heinzel H., Fitter R., Parslow J. (1997): Ptice Hrvatske i Europe, Collins

 

DODATNA LITERATURA:

Kardong K.V. (2008): Vertebrates – Comparative anatomy, function, evolution, 5th ed., McGraw Hill

Grasse P.P. (1976): Traite de zoologie, Vertebrates III, Masson, Paris

Ognev S. & Fink N. (1956): Zoologija kralješnjaka, Školska knjiga, Zagreb

 

povratak


O praktikumu

Svrha Praktikuma iz kralješnjaka jest upoznavanje s komparativnom anatomijom svitkovaca, kao i učenje osnovnih metoda sekcije kralješnjaka. Sekcija tijela pojedinog organizma te proučavanje građe i položaja pojedinih organa u njemu, jedini je način dobivanja informacija o anatomiji pojedine skupine, a razumijevanje anatomije neophodno je za razumijevanje fiziologije, etologije, ekologije i evolucije te biologije u cjelini. Životinje koje se proučavaju na praktikumima izabrane su kao reprezentativni primjerci na kojima se dobro može upoznati građa pojedine skupine. Pribor za sekciju (kadica, škarice, skalpel, nož, pincete, histološke iglice i pribadače) studenti posuđuju na početku svakog praktikuma te ga, po završetku sekcije, trebaju detaljno oprati i obrisati. Radi vlastite zaštite, studentima preporučujemo nošenje kuta i rukavica. Osim anatomije, ovaj praktikum pruža priliku za upoznavanje nekih predstavnika hrvatske faune kralješnjaka te determinaciju. Ključevi potrebni za determinaciju također će biti osigurani na praktikumima.

Nastavni plan praktikuma 

1. PRAKTIKUM: UVOD U ANATOMIJU KRALJEŠNJAKA. ANATOMIJA PLAŠTENJAKA I SVITKOGLAVACA

Anatomska terminologija; osnovne značajke građe tijela svitkovaca; kvrgava mješčićnica – zoografija, zootomija, građa škržnog ždrijela; nazubljena bačvica – prikaz cijele životinje; obična salpa – prikaz cijele životinje; zašiljena kopljača – prikaz cijele životinje

2. PRAKTIKUM: ANATOMIJA SVITKOGLAVACA I PAKLARA

Zašiljena kopljača – poprečni presjek u predjelu ždrijela, koža, Hesseove očice, građa škržnog ždrijela; potočna paklara – zoografija, izgled usnog lijevka, uzdužni presjek tijela, poprečni presjeci kroz glavu, škrge, trup i rep

3. PRAKTIKUM: ANATOMIJA HRSKAVIČNJAČA

Mačka bljedica – zoografija, izgled glave s ventralne strane, koža, poprečni presjek kože, situs viscerum, mokraćno-spolni sustav mužjaka i ženke, srce i glavne krvne žile, mozak

4. PRAKTIKUM: ANATOMIJA HRSKAVIČNJAČA I ZRAKOPERKI

Mačka bljedica – poprečni presjeci kroz trup i rep, uzdužni presjek kroz kralješnicu, kostur oplećja i prsne peraje; kalifornijska pastrva – zoografija, elasmoidne ljuske, zootomija, kostur neparne peraje, kostur oplećja i prsne peraje

5. PRAKTIKUM: DETERMINACIJA RIBA

6. PRAKTIKUM: ANATOMIJA VODOZEMACA

Velika zelena žaba – zoografija, poprečni presjek kože, građa usne šupljine, mišići trbušne strane tijela, situs viscerum, mokraćno-spolni sustav mužjaka, mokraćni i spolni sustav ženki, srce i glavne krvne žile, leđno-moždinski živci

7. PRAKTIKUM: ANATOMIJA VODOZEMACA I GMAZOVA

Velika zelena žaba – mozak, kostur; livadna gušterica – zoografija, situs viscerum, mokraćni i spolni sustav mužjaka i ženke, srce i glavne krvne žile

8. PRAKTIKUM: ANATOMIJA GMAZOVA. DETERMINACIJA VODOZEMACA I GMAZOVA

Kostur guštera; lubanja zmije; kralješak zmije; determinacija vodozemaca i gmazova

9. PRAKTIKUM: ANATOMIJA PTICA

Divlji golub – zoografija, situs viscerum, izolirano probavilo, presjek kroz želudac, mokraćni i spolni sustav mužjaka i ženke, srce i glavne krvne žile, dišni sustav, mozak

10. PRAKTIKUM: ANATOMIJA I DETERMINACIJA PTICA

Divlji golub – građa pera, perje krila, kostur, determinacija ptica

11. PRAKTIKUM: ANATOMIJA SISAVACA

Štakor selac – zoografija, vanjske spolne razlike, situs viscerum, izolirano probavilo, mokraćno-spolni sustav mužjaka, mokraćni i spolni sustav ženki, srce i glavne krvne žile, dišni sustav, mozak

12 PRAKTIKUM: ANATOMIJA I DETERMINACIJA SISAVACA

Kostur sisavaca; determinacija sisavaca

povratak


Pitanja i komentare vezane uz ove stranice možete slati ovdje.
Zadnja promjena: 09. prosinca 2010