LABORATORIJ ZA

BIOLOGIJU KRALJEŠNJAKA

I ZAŠTITU PRIRODE

Home

O nama

Kolegiji

Kalendar rokova

Obavijesti

Terenska nastava

 

sef slika

 

sef i Marko determiniraju ptice

 

sef i studenti

 

profesor, Zoran i studenti

 

decki raspetljavaju mreze

 

Ivana razvrstava ribu

 

Marko i poskok

 

Sinisa i Davor

 

Pero i Ivana

 

Veternica

 

Veternica II

 

Marko i janje

 

Marko i magarac

 

voznja camcem

 

profesor i Zoran

 

ribolov

 

profesori i Perica

 

Davor, Marko i Ivana

 

Andreja i Ivana

 

decki se vesele

 

ekipa

 

Marko stavlja mrezu

 

Marko, profesor i studenti

O nama

 

U Laboratoriju za biologiju kralješnjaka i zaštitu prirode, zaposleno je sedmero istraživača i tehničar. Uz produbljivanje znanja o ihtiocenozama hrvatskih rijeka i jezera te bioraznolikosti ostalih skupina kralješnjaka, osobito kopnenih, sav naš znanstveni rad usko je povezan uz zaštitu ugroženih populacija kralješnjaka, kao i područja od osobite važnosti. S druge strane, iskustvo starijih članova laboratorija nastojimo kombinirati s modernim idejama mlađih članova u osmišljavanju svih aspekata nastave – predavanja, praktikuma i terenske nastave. Međutim, osim samog održavanja nastave ponosno smo i sretni što nam se velik broj studenata obraća i za izrade diplomskih radova, ali i za razne druge oblike suradnje te je čak i uključen u dio naših znanstvenih istraživanja. Stoga se naš rad zapravo može podijeliti u tri aspekta: rad sa studentima, znanost i zaštita prirode.

 


RAD SA STUDENTIMA

Nastava se odvija u okviru 12 kolegija vezanih uz biologiju kralješnjaka, ihtiologiju, mamalogiju, bioraznolikost i ekologiju kopnenih kralješnjaka te zaštitu prirode i upravljanje prirodnim populacijama. S obzirom da su to područja unutar kojih se odvija znanstveni rad zaposlenika Laboratorija, nastojimo sva naša znanja, kao i metodologiju koja je trenutno aktualna unutar nekog područja prenijeti i prikazati studentima. Osim samih činjenica, unutar svih kolegija, a osobito onih vezanih uz zaštitu prirode, vrlo je izražena i komponenta praktične primjene stečenog znanja i vještina, što smatramo osobito bitnim. Nastava obuhvaća predavanja, praktikume i seminare, o čemu se možete informirati na stranici pojedinog kolegija, te terensku nastavu.

Prema broju izrađenih diplomskih radova pod vodstvom i u suradnji sa članovima našeg Laboratorija, Laboratorij za biologiju kralješnjaka i zaštitu prirode prvi je na Zoologijskom zavodu. Drago nam je zbog vrlo dobre suradnje koju imamo sa studentima, te vas pozivamo da nam se i dalje javljate s vašim idejama za izradu diplomskih ili drugih radova, ili da se pridružite nekoj od ekipa studenata s kojima surađujemo u provođenju znanstvenih istraživanja.

Također zahvaljujemo studentima koji su zajedno s nama sudjelovali u pripremanju nekoliko tematskih jedinica na Noći Biologije 2009. i 2010. godine, s obzirom da su baš te jedinice bile među najposjećenijima. Osobito veliku zahvalnost dugujemo skupini studenata koja nam je s puno truda, vremena i srca pomogla u organizaciji dvaju međunarodnih kongresa. Kao što znate, oba su od strane sudionika bila proglašena najboljim ikad održanima iz pojedine serije kongresa, a tomu ste i vi uvelike pomogli. Vjerujemo da ste dobro iskoristili druženje s vrhunskim svjetskim znanstvenicima iz raznih područja ihtiologije, te ostvarili kontakte koji će vam pomoći u vašem budućem znanstvenom radu i usavršavanju.

A što bih jedino potomcima htio namrijeti u baštinu – bila bi: vedrina. Kristalna kocka vedrine.

Tin Ujević


ZNANOST

Glavno područje istraživanja članova ovog Laboratorija jest ihtiologija slatkih voda, iako se neki istraživači bave i raznim drugim aspektima zoologije Vertebrata, osobito iz područja mamalogije i herpetologije. Svojim znanstvenim radom prvenstveno nastojimo opisati raznolikost hrvatskih slatkovodnih riba, objasniti evolucijske putove i mehanizme njenog nastanka, eventualnu ugroženost i uzorke ugroženosti, a na temelju toga onda i predložiti adekvatne mjere za njeno očuvanje. S obzirom da je hrvatska ihtiofauna među najbogatijima i najraznolikijima u Europi rezultati naših istraživanja vrlo su zanimljivi.

Sve je istine lako razumjeti jednom kad su otkrivene; svrha je otkrivati ih.

Galileo Galilei


ZAŠTITA PRIRODE

Zaštitu prirode smatramo izuzetno bitnim dijelom našeg posla, bilo da se radi o različitim aktivnostima povezanima direktno sa zaštitom ugroženih vrsta i područja, bilo da se radi o uključivanju konzervacijskih elemenata u znanstveni rad te o donošenju akcijskih planova i predlaganju mjera zaštite na temelju rezultata znanstvenih istraživanja. Vršimo trajan monitoring ribljih zajednica u nekim antropogeno utjecanim područjima, kao što je jezero Butoniga te akumulacijska jezera na Dravi. Djelatnici Laboratorija sudjelovali su u istraživanjima rijeke Dobre u svrhu ispitivanja utjecaja izgradnje HE Lešće na ihtiofaunu rijeke; u istraživanjima slatkovodnih voda Hrvatske za potrebe projekta "Implementacija Okvirne direktive o vodama"; istraživanjima ihtiofaune Dunava i Save u sklopu međunarodnih projekata orijentiranih zaštiti i upravljanju ribljim populacijama ("Joined Danube Survey II", "Management of freshwater fisheries on bordering rivers"); u istraživanjima kopnenih kralješnjaka i riba Parka prirode Vransko jezero; istraživanju zajednice riba Parka prirode Lonjsko polje; istraživanjima kopnenih i vodenih kralješnjaka u sklopu projekta "Biološka ispitivanja Vrgorskog polja"; projektu "Vrednovanje bioloških dobara rijeke i porječja Cetine". Nadalje, djelatnici ovoga Laboratorija izradili su Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske, a sudjeluju i u implementaciji i prepoznavanju Natura 2000 područja za slatkovodne ribe.

Znati više da bi se moglo više i da bi se bilo više.

Chardin


 DJELATNICI LABORATORIJA

MILORAD MRAKOVČIĆ, prof. dr. sc., voditelj laboratorija

PERICA MUSTAFIĆ, doc. dr. sc.

DAVOR ZANELLA, doc. dr. sc.

MARKO ĆALETA, dr. sc.

IVANA BUJ, dr. sc.

ANDREJA BRIGIĆ, dipl. ing.

ZORAN MARČIĆ, prof. biol.

SINIŠA VAJDIĆ, viši tehničar 

Najvažnije za znanstvenika nisu njegove diplome, niti broj godina njegova znanstvenog rada, pa niti iskustvo, nego posve jednostavno – njegova intuicija.

Albert Einstein


profesor

Milorad Mrakovčić, prof. dr. sc., rođen je u Zagrebu, gdje je također diplomirao s temom prehrane toplovodnih vrsta riba pri intenzivnom uzgoju. Magistarski rad pod nazivom "Inbreeding depression in zebra fish (Brachidanio rerio L.)" izradio je i obranio na sveučilištu Dalhousie, u Halifax-u, Kanada. Doktorska disertacija izrađena je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a ona nosi naziv "Sukcesija ihtiofaune u hidroakumulaciji Varaždin".

Stručno i znanstveno iskustvo dr. Mrakovčića izuzetno je bogato. Od 1976. do 1978. godine dr. Milorad Mrakovčić bio je na poslijediplomskom studiju u Kanadi (Dalhousie University), a nakon toga radi na Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, gdje je 2003. godine izabran za redovitog profesora. Voditelj je većeg broja kolegija na dodiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (voditelj kolegija Biodiverzitet ihtiofaune kopnenih voda Hrvatske) i Sveučilišta u Dubrovniku (voditelj kolegija Konzervacijska biologija). Izuzetna angažiranost prof. Mrakovčića u nastavnoj djelatnosti očituje se i vrlo velikom broju mentorstava – dr. Milorad Mrakovčić do sada je bio voditelj gotovo 100 diplomskih radova, devet obranjenih magistarskih radova te šest obranjenih doktorskih disertacija.

Znanstveni opus prof. Mrakovčića također je pozamašan, a njegova znanstvena djelatnost obuhvaća istraživanja sekundarne produkcije, sukcesija i populacijske dinamike riba te ribarstvo voda na kopnu. Uža specijalnost prof. Mrakovčića je biološka raznolikost, zaštita, sistematika i ekologija riba, posebno endemskih vrsta slatkovodnih sustava Hrvatske. Autor je 39 znanstvenih radova citiranih u bazi Current Contents te 36 ostalih radova. Sudjelovao je na 47 međunarodnih znanstvenih skupova te 28 domaćih skupova. Osim toga, bio je predsjednik organizacijskog odbora dva međunarodna ihtiološka kongresa koji su održani u Hrvatskoj. Nadalje, prof. Milorad Mrakovčić je sudjelovao u realizaciji 10 projekata i oko 50 različitih elaborata. Bio je voditelj pet domaćih i jednog inozemnog znanstvenog projekta.

Prof. Milorad Mrakovčić je od 1987. do 1989. godine bio voditelj prvog povjerenstva za izradu Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP-a) Hrvatske. U razdoblju od 1998. - 2007. godine bio je savjetnik u Konvenciji za biološku raznolikost za slatke vode SABSTTA: SUBSIDIARY BODY ON SCIENTIFIC, TECHNICAL AND TECHNOLOGICAL ADVICE, Montreal, Kanada, Convention on biological diversity, UNEP, program Ujedinjenih nacija, Znanstveno područje: Zaštita vodenih staništa CBD. Također je, od 2002. do 2004. bio član Savjeta za prostorno uređenje države. Prof. Mrakovčić je IUCN-ov stručnjak za ugroženost slatkovodnih riba Europe.

Dr. Milorad Mrakovčić je predsjednik Hrvatskog ekološkog društva, a bio je i prvi predsjednik Hrvatskog ihtiološkog društva (od osnutka pa do 2007. godine) te prvi predsjednik Društva za promatranje, proučavanje i zaštitu ptica Hrvatske. Od 2003. do 2007. godine bio je član Predsjedništva Europskog ihtiološkog društva (EIS).

POPIS RADOVA

povratak


Perica Mustafić, doc. dr. sc., rođen je u Brežicama, Slovenija. 1996. godine diplomirao je na PMF-u u Zagrebu, kao prvi iz generacije, stekavši zvanje profesora biologije i kemije. Tema diplomskog rada: "Prehrana vrste klen strugač (Leuciscus svallize Heckel et Kner 1858)", voditelj: prof. dr. sc. Milorad Mrakovčić. 2001. obranio magistarski rad pod nazivom "Ihtiofauna različitih tipova staništa srednjeg toka rijeke Drave" pod mentorstvom prof. dr. sc. Milorada Mrakovčića. 2005. je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Indeks biotičkog integriteta riblje zajednice velikih rijeka Hrvatske".

Voditelj je kolegija Kralješnjaci za studente integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Biologije i kemije, te nekoliko znanstvenih i stručnih projekata.

Predsjednik je Hrvatskog ihtiološkog društva i zaljubljenik u fotografiju.

POPIS RADOVA

povratak


Davor

Davor Zanella, doc. dr. sc., rođen je u Zagrebu. Godine 1997. diplomirao je ne Prirodoslovno-matematičkom fakultetu uz temu diplomskog rada: "Rasprostranjenost i zaštita vrste Umbra krameri Walbaum, Pisces", dok je tema njegova magisterija, kojeg je obranio 2003. godine, bila: "Biološke i morfološke značajke podvrste Leuciscus souffia muticellus (Bonaparte, 1837), (Pisces, Cyprinidae)". Njegova doktorska disertacija nosi naziv: "Biološke i ekološke značajke vrste Knipowitschia croatica Mrakovčić et al. 1994 (Actinopterygii, Gobiidae) u rijeci Matici (Vrgorac)", a obranio ju je 2007. godine. Od 2000. godine dr. Davor Zanella zaposlen je kao znanstveni novak na projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, glavnog istraživača prof. dr. sc. Milorada Mrakovčića. Doc. Zanella nositelj je kolegija Vertebrata za studente druge godine preddiplomskog studija Znanosti o okolišu, te kolegija "Upravljanje prirodnim populacijama".

Dr. Davor Zanella je u razdoblju od 1995. do 1997. godine bio jedan od koordinatora akcije "Clean up the world – Očistimo svijet". Sudjelovao je kao istraživač na projektu "Vrednovanje bioloških dobara rijeke i porječja Cetine"; u istraživanju zajednica riba u sustavu hidroakumulacija na rijeci Dravi u sklopu Bioloških ispitivanja za potrebe hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava; bio je istraživač na projektu "Management of Freshwater Fisheries of Bordering Rivers"; te je sudjelovao u izradi više ribolovno-gospodarskih osnova. Također je sudjelovao u izradi Crvene knjige slatkovodnih riba Hrvatske te više ekoloških studija.

Dr. Davor Zanella je sudjelovao na osam međunarodnih i jednom domaćem znanstvenom skupu, a u razdoblju 1997. – 1998. godina bio je na usavršavanju iz ekologije slatkih voda (određivanje kvalitete vode pomoću biotičkog indeksa) i populacija riba riječnih tokova i jezera u Laboratoriju za ihtiologiju i plankton Sveučilišta u Trstu. Tajnik je i član Upravnih odbora Hrvatskog ihtiološkog društva i Hrvatskog ekološkog društva.

POPIS RADOVA

povratak


Marko

Marko Ćaleta, dr. sc., rođen je u Zagrebu. Kao temu svog diplomskog rada odabrao je proučavanje kranijometrijskih značajki vrtne rovke, dok je u sklopu doktorske disertacije analizirao ekološke značajke ihtiofaune nizinskog dijela rijeke Save. Mamalogija i ihtiologija su i dva područja koja obilježavaju čitav znanstveni rad dr. Ćalete. Osobito važan dio njegova znanstvenog i stručnog rada odnosi se na zaštitu hrvatske slatkovodne ihtiofaune. Tako je Marko Ćaleta sudjelovao u istraživanjima vodotoka rijeke Dobre u svrhu procjene utjecaja izgradnje HE Lešće na ihtiofaunu rijeke; u istraživanjima slatkovodnih voda Hrvatske za potrebe projekta "Implementacije Okvirne direktive o vodama"; istraživanjima ihtiofaune rijeke Dunav u sklopu međunarodnog projekta "Joined Danube Survey II" pod pokroviteljstvom međunarodne komisije za zaštitu Dunava; u istraživanjima ihtiofaune Dunava i Save u sklopu međunarodnog projekta "Management of freshwater fisheries on bordering rivers"; u istraživanjima kopnenih kralješnjaka i riba u sklopu projekta "Inventarizacija faune kralješnjaka parka prirode Vransko jezero"; istraživanjima kopnenih i vodenih kralješnjaka u sklopu projekta "Biološka ispitivanja Vrgorskog polja"; istraživanja na projektu "Vrednovanje bioloških dobara rijeke i porječja Cetine"; istraživanju zajednice riba jezera Butoniga u Istri; istraživanju zajednice riba parka prirode Lonjsko polje; istraživanju zajednica riba u sustavu hidroakumulacija na rijeci Dravi u sklopu Bioloških ispitivanja za potrebe hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava.

Od 2000. godine Marko Ćaleta vodi praktikumsku nastavu iz kolegija Kralješnjaci, Vertebrata te Ihtiologija slatkih voda, a od 2009. godine predavanja i praktikume iz kolegija Mamalogija. Osim toga, dr. Marko Ćaleta sudjeluje u provođenju terenske nastave iz Zoologije, a svojim znanjem i sposobnostima lova životinja u tu nastavu uvodi novu kvalitetu. Kao odraz dobre suradnje dr. Ćalete sa studentima, on je pomoćni voditelj 17 diplomskih radova te mentor sekcije za ribe udruge studenata BIUS.

POPIS RADOVA

povratak


Ivana

Ivana Buj, dr. sc., rođena je u Zagrebu, gdje je također 2001. godine diplomirala biologiju s temom "Biologija patuljastih šišmiša roda Pipistrellus u Turopoljskom lugu". Najveći dio njena znanstvenog rada odnosi se na ihtiologiju, i to osobito na rješavanje taksonomskih nedoumica, istraživanje molekularne filogenije, evolucijske povijesti te morfoloških prilagodbi uglavnom riba iz jadranskog slijeva. Kao rezultat tih istraživanja na području Hrvatske opisuje se nekoliko za znanost novih vrsta, a podaci o genetskoj raznolikosti i evoluciji pojedinih vrsta i populacija izuzetno su korisni i u zaštiti ugroženih vrsta. Osim toga, Ivana Buj je sudjelovala u izradi Crvene knjige slatkovodnih riba Republike Hrvatske, provedbi projekta "Inventarizacija faune kralješnjaka Parka prirode Vransko jezero", provedbi projekta istraživanja kopnenih i vodenih kralješnjaka u sklopu Bioloških ispitivanja Vrgorskog polja te u provedbi projekta "Vrednovanje bioloških dobara rijeke i porječja Cetine".

Dr. Buj je 2006. i 2007. godine vodila organizaciju dvaju međunarodnih ihtioloških kongresa koji su uz izuzetan uspjeh održani u Hrvatskoj. Radila je kao gost-urednik dva broja časopisa Folia Zoologica (časopis citiran u bazi Current Contents). 2009. godine izabrana je u Predsjedništvo Europskog ihtiološkog društva.

Na PMF-u Ivana Buj sudjeluje u izvođenju praktikumske nastave iz kolegija Kralješnjaci, Ihtiologija i ribarstvo slatkih voda, Zaštita prirode te Zaštićene vrste i područja u RH, kao i terenske nastave iz Zoologije.

Ivana Buj je dobitnica stipendije "Za žene u znanosti" za 2009. godinu, koju dodjeljuju Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO te Loreal Adria.

POPIS RADOVA

povratak


Zoran

Zoran Marčić, prof. biol., rođen je na Rabu, gdje je također završio Osnovnu školu. Maturirao je na Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Biološki odsjek, smjer profesor biologije upisao je 1999., a diplomirao je 2005. s temom diplomskog rada: Ihtiofauna rijeke Save kod Lonjskog polja.

Zaposlio se na PMF-u, Biološki odsjek 2005. godina, a njegov znanstveni i stručan rad obuhvaća terenski orijentiranu ihtiologiju s naglaskom na biologiju, taksonomiju i sistematiku te zaštitu slatkovodnih riba. Tema njegove doktorske disertacije je biologija te taksonomija svijetlice Telestes polylepis, kritično ugrožene vrste čijeg je akcijskog plana zaštite i koautor.

Zoran Marčić je od 24. siječnja do 21. veljače 2009. sudjelovao na projektu „European Quality Standards in Limnology Education – QUALI“, razvijenog od Europske komisije – program Tempus, održanom na Sveučilištu u Gironi kao voditelj skupine studenata.

Zoran Marčić sudjeluje u izvođenju praktikumske nastave iz kolegija Kralješnjaci, Ihtiologija i ribarstvo slatkih voda te terenskoj nastavi iz Zoologije.

POPIS RADOVA

povratak


Sinisa i stuka

Siniša Vajdić rođen je u Zagrebu. Po zanimanju je elektrotehničar, a u Laboratoriju radi kao viši tehničar. Brine se o akvarijima i terarijima, hrani i čuva sve životinje koje uzgajamo na Laboratoriju, priprema materijal za praktikume, pomaže u znanstvenim istraživanjima te je neizostavni član terenskih ekipa.

povratak

Pitanja i komentare vezane uz ove stranice možete slati ovdje.
Zadnja promjena: 13. prosinca 2010