LABORATORIJ ZA

BIOLOGIJU KRALJEŠNJAKA

I ZAŠTITU PRIRODE

Home

Kralješnjaci

Zaštita prirode

Zaštićene vrste

Kopneni kralješnjaci

Upravljanje pr. populacijama

Ihtiologija

Mamalogija

Raznolikost faune RH

Zoologija III

Kalendar rokova

Obavijesti

Zaštita prirode

Osnove zaštite prirode

Osnove zaštite prirode i okoliša

Područje zaštite prirode u današnje je vrijeme jedna od najvažnijih i najuzbudljivijih bioloških disciplina. Izazovi koje moderno doba i način života stavljaju pred biologe koji se bave zaštitom prirode (ili konzervacijske biologe) sve su veći i složeniji. S druge strane, znanstvene i primijenjene metode koje su stručnjacima na raspolaganju učinkovitije su nego ikada prije. Glavni cilj zaštite prirode jest očuvanje ukupne bioraznolikosti te osiguranje neometanog evolucijskog razvoja svih njenih sastavnica. Kako prepoznati i opisati bioraznolikost, te koje su to njene sastavnice, naučit ćete na drugim kolegijima, osobito sistematskim. Svrha ovog kolegija je da naučite prepoznavati opasnosti koje ugrožavaju opstanak biološke raznolikosti, procjenjivati stupanj ugroženosti pojedinih taksonomskih jedinica, predviđati što će se u budućnosti (osobito ako ta budućnost podrazumijeva neki antropogeni zahvat) događati s pojedinim sastavnicama bioraznolikosti, određivati prioritete za zaštitu te konzervacijske jedinice, kao i osmišljavati pojedinačne mjere i akcijske planove koji će osigurati opstanak ugroženih vrsta.

Studenti koji uspješno završe ovaj kolegij biti će sposobni za:

  • Razumijevanje različitosti između konzervacijske biologije i ostalih ekoloških disciplina.

  • Poznavanje obrazaca biološke raznolikosti na svim njenim hijerarhijskim razinama.

  • Solidno razumijevanje procesa koji djeluju na populacije, biološke zajednice i ekosustave.

  • Razlučivanje primarnih prijetnji bioraznolikosti.

  • Određivanje stupnja ugroženosti vrsta prema kriterijima IUCN-a.

  • Stručno procjenjivanje najboljih pristupa za očuvanje biološke raznolikosti te korištenje suvremenih konzervacijskih metoda.

  • Opisivanje kako uspješnih tako i neuspješnih konzervacijskih primjera te procjenjivanje njihovih značajki.

  • Procjenjivanje načina kako društvo utječe na zaštitu prirode, osobito ekonomsko i političko stanje, etička načela te razne institucije.

Navedene sposobnosti, uz želju za bavljenjem nekim od aspekata zaštite prirode, stvaraju konzervacijske biologe sposobne za suočavanje s izazovima modernog doba, a nužno potrebne za očuvanje biološke raznolikosti u Hrvatskoj, ali i šire. Nadalje, ove su sposobnosti u današnje vrijeme vrlo bitne i za rad u mnogim drugim područjima biologije.

IZGLED KOLEGIJA: Podučavanje ovih kolegija odvija se mješavinom pasivnih i aktivnih tehnika. Pasivne tehnike podučavanja obuhvaćaju predavanja i proučavanje literature. Predavanja će se odnositi na objašnjavanja koncepata zaštite prirode te prikazivanja stvarnih konzervacijskih uspješnih, ali i neuspješnih primjera prvenstveno iz Hrvatske, ali i iz drugih zemalja. Aktivno učenje uključuje projekte koje studenti rješavaju u manjim grupama i izlažu u obliku seminara, vježbe konzervacijskih simulacija i modeliranja, diskusije o trenutnim konzervacijskim problemima u Hrvatskoj te diskusije s biolozima koji trenutno rade na zaštiti prirode u Hrvatskoj.

Nastavni plan       Literatura       Projekti       Ocjenjivanje


Nastavni plan

1. PREDAVANJE: UVOD U ZAŠTITU PRIRODE

Što obuhvaća i na što se odnosi zaštita prirode? Tko se bavi zaštitom prirode? Područja i osnovne postavke konzervacijske biologije. Biološka raznolikost i njeno vrednovanje. Razine biološke raznolikosti.

2. PREDAVANJE: PRIJETNJE BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI

Uništavanje i izmjene staništa, klimatske promjene.

3. PREDAVANJE: PRIJETNJE BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI

Fragmentacija staništa. Problem metapopulacija.

4. PREDAVANJE: PRIJETNJE BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI

Introdukcije i translokacije, invazivne vrste, utjecaj lovstva i ribarstva, prelov.

5. PREDAVANJE: ZAŠTITA NA RAZINI VRSTA

Kategorije zaštite. Crvene liste.

6. PREDAVANJE: ZAŠTITA NA RAZINI POPULACIJA

Primijenjena populacijska ekologija. Upravljanje populacijama. Ex situ konzervacija.

7. PREDAVANJE: DEMOGRAFIJA

8. PREDAVANJE: ZAŠTITA PODRUČJA

Utvrđivanje područja za zaštitu. Stvaranje mreže zaštićenih područja. Upravljanje zaštićenim područjima.

9. PREDAVANJE: RESTORACIJSKA EKOLOGIJA

Metode restoracijske ekologije. Restoracija u naseljenim područjima. Analiza primjera restoracije.

10. PREDAVANJE: UGROŽENOST I ZAŠTITA SLATKOVODNIH STANIŠTA

11. PREDAVANJE: KONZERVACIJSKA GENETIKA

Definicija i domena konzervacijske genetike. Važnost genetske raznolikosti u zaštiti prirode. Područja konzervacijske genetike. Važnost genetskih čimbenika u nastanku izumiranja. Depresija inbridinga. Mutacijski kolaps. Selektivna neutralnost. Efekt uskog grla. Taksonomsko korištenje genetike u svrhu konzervacije. Forenzičke primjene konzervacijske genetike. Gospodarenje sojevima. Uzgoj u zatočeništvu. Hibridizacija. Konzervacijske jedinice.

12. PREDAVANJE: IZUMIRANJA

Čimbenici koji utječu na izumiranja. Vorteks izumiranja. Prošla masovna izumiranja. Antropogeno uzrokovana izumiranja. Stope izumiranja na pojedinim područjima.

13. PREDAVANJE: ZAŠTITA PRIRODE U HRVATSKOJ

povratak


Literatura

 Bryant P.J: Biodiversity and Conservation.

(http://darwin.bio.uci.edu/~sustain/bio65/Titlpage.htm)

Primack R.B. (1993): Essentials of Conservation Biology. Sinauer Associates Inc., Sunderland, Massachusetts, USA

Radović J. (ur.) (1999): Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. DUZPO, Zagreb

Radović D., Kralj J., Tutiš V. i Čiković D. (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. MZOiPO, Zagreb

Gottstein S., Ozimec R., Jalžić B., Kerovec M. i Bakran-Petricioli T. (2002): Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. MZOiPO, Zagreb

povratak


 Studentski projekti

Za treću godinu preddiplomskog studija Znanosti o okolišu, 2010./2011. godina predloženi su sljedeći projekti:

STUDENTSKI PROJEKT BR. 1: FRAGMENTACIJA STANIŠTA KAO PRIJETNJA BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI (na primjeru utjecaja autoceste A3 na velike sisavce Gorskog kotara)

STUDENTSKI PROJEKT BR. 2: PREGRADNJA RIJEKA KAO PRIJETNJA BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI (na primjeru rijeke Cetine)

STUDENTSKI PROJEKT BR. 3: REINTRODUKCIJE (na primjeru reintrodukcije risa u Sloveniju i Hrvatsku)

STUDENTSKI PROJEKT BR. 4: UGROŽENOST I ZAŠTITA MOČVARNIH STANIŠTA (na primjeru Lonjskog polja)

STUDENTSKI PROJEKT BR. 5: HIBRIDIZACIJA KAO KONZERVACIJSKI PROBLEM (na primjeru Cobitis taenia hibridnog kompleksa)

povratak


Ocjenjivanje

Konačnu ocjenu studenti dobivaju na temelju usmenog ispita, predanog projekta u pismenom obliku, usmenog izlaganja projekta te ukupne aktivnosti na nastavi, što uključuje i uspješnost rješavanja radnih materijala i zadataka, prema sljedećim omjerima:

AKTIVNOST NA NASTAVI: 10%

PISMENO IZVJEŠĆE PROJEKTA: 25%

USMENO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA: 25%

USMENI ISPIT: 40%

povratak


Pitanja i komentare vezane uz ove stranice možete slati ovdje.
Zadnja promjena: 09. prosinca 2010